Preskoči na sadržaj
SIGURNOST16 min čitanja

ZKS rok je istekao — što sada? Ništa se ne predaje, ali odgovornost je od tada Vaša

Cijelo tržište i dalje piše kako se treba pripremiti za NIS2. A 798 hrvatskih tvrtki i ustanova već je kategorizirano, obavijesti su stigle 2025., i jednogodišnji rok za provedbu mjera većini je istekao u travnju 2026. Ovo je tekst za one koji kasne: što se na dan isteka uopće predaje, tko Vas i kada smije nadzirati, kolike su kazne i kojim redom sanirati da se najbrže smanji i stvarni rizik i izloženost.

1. rujna 2026.|Vi-Di.me Security Division|Ažurirano: 4. rujna 2026.|Stručna provjera prije objave
Radnik u proizvodnji radi na prijenosniku sa sigurnosnim ključem u priključku
Fotografija: Yubico (službeni materijali).

TL;DR / KRATKO

Za većinu obveznika rok iz članka 26. stavka 5. ZKS-a istekao je 4. travnja 2026. — rok je individualan i teče 12 mjeseci od dostave obavijesti o kategorizaciji. Na dan isteka ne predaje se ništa, ali od tada nastupa puna odgovornost subjekta, a izvanredni nadzor ne čeka nikakav ciklus: za 636 važnih subjekata to je jedini oblik nadzora.

Sanacija ima propisano uporište — plan daljnjeg postupanja iz članka 35. stavka 4. — i sljedeći tvrdi rok: prva samoprocjena ili revizija do 4. travnja 2028.

01

Je li rok stvarno istekao i za koga?

Da — za veliku većinu obveznika rok je istekao 4. travnja 2026. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) u članku 26. stavku 5. traži da ključni i važni subjekti provedu mjere u roku od godine dana od dana dostave obavijesti o kategorizaciji.

To nije naša ocjena nego objava nadležnog tijela. Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost u Pregledu implementacije ZKS-a za Q1 2026. piše: „Većini obveznika ZKS-a u travnju 2026. godine istječe godina dana prilagodbe za uspostavu propisanih mjera kibernetičke zaštite.“

Riječ većini tu nije ograda iz pristojnosti. Rok je individualan i teče od dostave Vaše obavijesti, ne od stupanja zakona na snagu. Subjekti kategorizirani u kasnijim valovima — informacijski posrednici potkraj 2025., pružatelji usluga upravljanja IKT-om početkom 2026. — svoj rok imaju tijekom 2026. i 2027.

Izračun se radi jednom i vrijedi za sve daljnje rokove: datum dostave obavijesti + 12 mjeseci je rok za mjere, a + 3 godine prva samoprocjena ili revizija. U istoj obavijesti piše i razina mjera — osnovna, srednja ili napredna — prema kojoj se mjerite.

Koliko je obveznika: prema Pregledu za Q2 2026. u Hrvatskoj je kategorizirano 798 pravnih osoba — 162 ključnih i 636 važnih subjekata, stanje na 30. lipnja 2026.

Kada (za većinu)Što je nastupiloTemelj
4. 4. 2025.Inicijalna kategorizacija i dostava obavijestiZKS čl. 19. st. 1.
+ 8 danaImenovanje administratora platforme PiXiUredba čl. 96. st. 1.
+ 15 danaDostava podataka po uputama iz obavijestiZKS čl. 20.
5. 5. 2025.Početak obveze prijave značajnih incidenataZKS čl. 37. st. 4.
4. 4. 2026.Rok za provedbu mjera upravljanja rizicimaZKS čl. 26. st. 5.
prvi radni dan poslijePočinju teći rokovi za revizije i stručni nadzorZKS čl. 112.
do 4. 4. 2028.Prva samoprocjena (važni) ili revizija (ključni)ZKS čl. 34.–35.
Q2 2029. →Prvi redoviti stručni nadzor ključnih subjekataZKS čl. 75. st. 1.

Lijevi stupac vrijedi za obveznike iz inicijalne kategorizacije. Vaš se stupac izračunava iz datuma na Vašoj obavijesti — i to je jedini datum koji Vas obvezuje.

Zato ovo nije još jedan vodič kako se pripremiti za NIS2. Priprema je za one koji čekaju pismo. Ovaj je tekst za one koji su ga dobili prije godinu i pol.

02

Što se dogodilo na dan isteka što se uopće predaje?

Ništa se ne predaje — nema obrasca, izvješća ni potvrde — ali od tog dana nastupa puna odgovornost subjekta. NCSC u odgovorima kategoriziranim subjektima piše doslovno: „O tome nisu dužni podnositi službena izvješća, ali od tada nastupa puna odgovornost subjekta.“

Zakon nema odredbu o prijavi kašnjenja. Nema roka u kojem se javlja da mjere nisu provedene, nema obrasca za odgodu i nema postupka odobrenja. Tko čeka da mu netko službeno kaže da kasni, čekat će dugo — a to je najskuplja pogrešna pretpostavka u cijeloj priči.

Razlika je ovakva. Do isteka roka kašnjenje je imalo pokriće u zakonskom roku. Poslije njega svaki nadzor, svaki incident, svaki upitnik i svako pitanje dobavljača ili osiguravatelja zatječu Vas u punoj odgovornosti — iako se ništa nije predavalo i iako nitko nije pozvonio.

Da to nije teorija, pokazuje drugo tromjesečje 2026. NCSC je kategoriziranim subjektima dostavio dodatne preporuke o provedbi mjera i upitnik u svrhu procjene trenutnog stanja provedbe.

Upitnik sam po sebi nije nadzor. Ali odgovor na upitnik je informacija, a upravo je posjedovanje informacija o neprovedbi ono što po članku 76. otvara nadzor nad važnim subjektom. Prvi vanjski dodir najčešće neće biti inspektor na vratima nego pitanje na koje se mora odgovoriti pošteno.

03

Tko Vas i kada može nadzirati?

Ključne subjekte čeka redoviti nadzor svakih tri do pet godina, a važni subjekti — njih 636 od 798 — redoviti ciklus uopće nemaju: kod njih nadzor kreće čim nadležno tijelo dobije informaciju da mjere nisu provedene.

Sat je već krenuo. Članak 112. ZKS-a kaže da rokovi za revizije i za stručni nadzor „počinju teći prvog sljedećeg radnog dana nakon isteka roka iz članka 26. stavka 5.“ — dakle za većinu obveznika početkom travnja 2026. Taj članak u javnim tekstovima o ZKS-u praktički nitko ne spominje, a on je prekidač.

Redoviti stručni nadzor provodi se u ključnom subjektu najmanje jednom u tri do pet godina (članak 75. stavak 1.). Po vremenskoj crti NCSC-a prvi ciklus očekuje se od drugog tromjesečja 2029. To je jedini dio priče nalik na predah — i vrijedi samo za 162 ključnih subjekata.

Izvanredni nadzor ne čeka ciklus. Kod ključnih subjekata provodi se kad tijelo raspolaže informacijama o neprovedbi (članak 75. stavak 2.), a kod važnih subjekata je to jedini oblik nadzora i moguć je od trenutka kad tijelo takvu informaciju dobije (članak 76. stavak 1.).

Za četiri od pet obveznika, dakle, „imamo vremena do 2029.“ ne postoji kao kategorija. Postoji samo pitanje kad će netko doći do informacije — iz upitnika, iz prijave incidenta, iz medija ili od poslovnog partnera.

Nadzor se najavljuje najkasnije pet dana unaprijed (članak 77. stavak 2.), a kod značajnog incidenta ili ozbiljne prijetnje može i bez najave (stavak 3.). Ovlasti su široke: uvid u podatke, dokumentaciju i sustave, nasumične provjere i — najskuplja stavka — ciljana revizija o trošku nadziranog subjekta (članci 79. i 80.).

Nakon nalaza slijede korektivne mjere iz članka 82.: upozorenje, obvezujuća uputa, nalog s rokom, pa i nalog da subjekt javno objavi aspekte povrede. Za ključne subjekte zakon predviđa i službenika za praćenje usklađenosti (članak 83.), a u krajnjem slučaju zabranu obavljanja upravljačkih dužnosti (članak 84.).

Jedna ograda, jer je poštena: do rujna 2026. nije javno objavljen nijedan dovršen prekršajni postupak po ZKS-u. Popisi subjekata nisu javni (članak 73.), pa pojedinačni nadzori ne bi ni bili vidljivi. Iz te tišine ne slijedi da se ne nadzire — ni da se već kažnjava.

04

Koje su kazne i koga pogađaju?

Rasponi su široki, a uz pravnu osobu kažnjava se i odgovorna fizička osoba — dakle uprava, ne IT odjel. To je dio ZKS-a koji se u praksi najčešće citira napamet i najčešće krivo.

Ključni subjekti (članak 101. stavak 1.): od 10.000,00 do 10.000.000,00 eura ili od 0,5 % do najviše 2 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini iz prethodne financijske godine — ovisno o tome koji je iznos veći. Odgovorna fizička osoba: od 1.000,00 do 6.000,00 eura (stavak 2.).

Važni subjekti (članak 102. stavak 1.): od 5.000,00 do 7.000.000,00 eura ili od 0,2 % do najviše 1,4 % prometa, uz kaznu za odgovornu fizičku osobu od 500,00 do 3.000,00 eura (stavak 2.).

Postoji i treći, redovito previđen prekršaj: nedostava podataka potrebnih za kategorizaciju ili za vođenje posebnog registra kažnjava se s 2.000,00 do 20.000,00 eura, a odgovorna osoba s 200,00 do 1.000,00 eura (članak 103.).

Popis prekršaja nije apstraktan. Među njima su izrijekom neprovođenje ili nepravodobno provođenje mjera (članak 26.), neobavještavanje o značajnom incidentu (članak 37.), izostanak revizije odnosno samoprocjene (članci 34. i 35.) te nepostupanje po korektivnim mjerama.

Važno je i tko što radi. Kaznu ne izriče nadzorno tijelo: ono podnosi prijavu, ovlašteni tužitelj je nadležni državni odvjetnik, a visinu odmjerava prekršajni sud (članak 104.). Kazna zato nije prvi korak — prvi su korak korektivne mjere iz nadzora.

Pri odmjeravanju se uzimaju u obzir ozbiljnost i trajanje povrede, je li subjekt djelovao s namjerom ili nepažnjom, mjere poduzete radi sprečavanja ili ublažavanja štete i razina suradnje s nadležnim tijelima (članak 85.).

Ozbiljnim povredama zakon izrijekom smatra opetovane povrede, neprijavljivanje ili nerješavanje značajnih incidenata i davanje lažnih ili izrazito netočnih informacija. Subjekt koji kasni, ali ima plan u provedbi i uredno prijavljuje incidente, stoji bitno drukčije od onoga koji šuti.

05

Što Uredba traži kojih je to 13 mjera?

Trinaest mjera iz Priloga II. Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024), u tri razine — osnovnoj, srednjoj i naprednoj. Koja Vas razina obvezuje ne birate sami; piše u obavijesti o kategorizaciji.

#MjeraŠto traži u praksi
1Predanost i odgovornost odgovornih osobaAkt sigurnosne politike usvojen na upravljačkom tijelu, imenovanja, resursi, godišnje izvješće upravi
2Upravljanje programskom i sklopovskom imovinomPopis i klasifikacija imovine, utvrđeni kritični podaci i sustavi
3Upravljanje rizicimaLokalna procjena rizika kao podloga za sve daljnje odluke
4Sigurnost ljudskih potencijala i digitalnih identitetaPrava pristupa, program svijesti, redovito testiranje socijalnog inženjeringa i simulacije phishinga
5Osnovne prakse kibernetičke higijeneLozinke, zakrpe, dnevnički zapisi, višefaktorska autentifikacija za kritične sustave
6Sigurnost mrežeSegmentacija, sigurni protokoli, zaštita bežične mreže
7Kontrola fizičkog i logičkog pristupaPolitike i procedure pristupa, posebno za povlaštene račune
8Sigurnost lanca opskrbeUgovorne obveze dobavljača: prijava incidenata, primjena mjera, jasne odgovornosti
9Sigurnost u razvoju i održavanju sustavaSigurnosni zahtjevi u razvoju, otkrivanje i otklanjanje ranjivosti
10KriptografijaPolitika kriptografije i kriptiranje kritičnih podataka
11Postupanje s incidentimaPraćenje, evidentiranje i prijavljivanje incidenata u propisanim rokovima
12Kontinuitet poslovanja i upravljanje krizamaSigurnosne kopije, oporavak i dokazan test obnove
13Fizička sigurnostZaštita prostora s IKT opremom

Dvije mjere vrijedi pročitati doslovno, jer se najčešće prepričavaju krivo. Mjera 5.3. traži da se višefaktorska autentifikacija implementira „na VPN pristupu, SaaS alatima dostupnim s Interneta itd.“, a ne samo na administratorskim računima u internoj mreži.

Mjera 4.11. traži testiranje socijalnog inženjeringa, simulacije phishinga i programe podizanja svijesti — uz izričitu odredbu da te aktivnosti „moraju biti redovite i obuhvatiti sve zaposlenike subjekta“. Jednokratna prezentacija na kolegiju tu mjeru ne zatvara.

I jedna preciznost koju drugdje nećete pročitati: Uredba nigdje ne spominje DMARC, SPF ni DKIM. Provjerili smo cijeli tekst. Tko tvrdi da ih zakon propisuje, prodaje Vam nešto na krivom argumentu.

Ono što Uredba spominje jesu poslužitelji elektroničke pošte kao imovina iz mjere 2 i osposobljavanje za sigurno korištenje e-pošte u mjeri 4. Autentikacija domene je, dakle, kontrola koju biramo u svojoj procjeni rizika jer je dokazano učinkovita protiv krivotvorenja pošiljatelja — a ne slovo Uredbe.

06

Kojim redom sanirati ako kasnite?

Redoslijedom koji istovremeno najbrže smanjuje stvarni rizik i izloženost prekršajnoj odgovornosti — prvo obveze koje se mjere danima, pa mjere s najvećim učinkom po uloženom danu. Ispod je razdvojeno što traži zakon, a što je naša preporuka redoslijeda.

Korak 0 — utvrdite svoj datum. [praksa] Nađite obavijest o kategorizaciji: datum dostave, kategorija, razina mjera. Bez tog datuma ne znate ni koliko kasnite ni koliko vremena imate do sljedećeg roka.

Korak 1 — zatvorite ono što se mjeri danima. [zakon] Provjerite jeste li na platformi PiXi, imate li imenovanog administratora i osobu koja prijavljuje incidente. Taj je rok istekao gotovo godinu dana prije roka za mjere i samostalan je prekršajni temelj.

Korak 2 — snimka stanja po službenom okviru. [zakon za važne, dijagnostika za sve] Koristite Smjernice ZSIS-a za provedbu samoprocjene s pripadajućim kalkulatorom i katalogom kontrola. Mjerite se prema svojoj razini, ne prema najvišoj.

Korak 3 — plan daljnjeg postupanja. [zakon] Članak 35. stavak 4. traži da se kod nesukladnosti utvrdi plan daljnjeg postupanja, uključujući plan ponovne samoprocjene i ispravljanje utvrđenih nedostataka. Zakon, dakle, predviđa da netko neće biti spreman — i propisuje odgovor.

Taj plan je i najjeftinija olakotna okolnost koju imate: za svaku mjeru stanje, nositelj, rok i dokaz zatvaranja. Bez datuma i vlasnika to je popis želja i u nadzoru ne dokazuje ništa.

Korak 4 — prioritet po stvarnoj prijetnji, ne po redoslijedu u Prilogu. [praksa] NCSC u pregledu za Q2 2026. navodi da napadači najčešće iskorištavaju poznate ranjivosti javno izloženih servisa i kompromitirane lozinke VPN računa bez dvofaktorske autentifikacije. Zato prvo mjere 5.3. i upravljanje zakrpama.

Korak 5 — dokumentirajte u dva sloja. [zakon za sadržaj, praksa za strukturu] Prvi sloj: zahtjevi mjera i način lokalne provedbe. Drugi: na kojim sustavima, u kojim prostorima i s kojim odgovornim osobama je mjera provedena. Imate li ISO 27001, mapirajte mjere Uredbe na postojeću dokumentaciju.

Korak 6 — uprava mora ostaviti pisani trag. [zakon] Odgovorne osobe odobravaju mjere, kontroliraju provedbu i pohađaju osposobljavanja (članak 29.). To je jedini dio ZKS-a s izravnom kaznom za fizičku osobu, pa se zapisnik sa sjednice ovdje isplati više nego bilo koji alat.

Korak 7 — godišnja lokalna procjena rizika. [zakon] Donosi je glavna odgovorna osoba na prijedlog vlasnika rizika i ona je ulaz u samoprocjenu ili reviziju. Bez nje se treća godina dočekuje bez podloge.

Korak 8 — ako ste ključni subjekt, revizora tražite na vrijeme. [praksa] Razlog stoji u sljedećem poglavlju: certificiranih je malo, a rok je zajednički svima.

Kako taj redoslijed izgleda kad ga netko odradi s Vama: ZKS/NIS2 priprema tehničkih kontrola, a snimka stanja s koje se plan piše kroz sigurnosni audit tvrtke.

07

Kako se prijavljuje incident 24 sata, 72 sata i 30 dana?

Rano upozorenje u 24 sata, početna obavijest u 72 sata, završno izvješće u 30 dana od početne obavijesti — i ti rokovi nisu iz Zakona nego iz Uredbe (članci 66., 67. i 70.). Prijava ide nadležnom CSIRT-u preko nacionalne platforme PiXi.

Redoslijed je propisan, a ne stvar procjene: 24 sata — rano upozorenje bez odgode od saznanja za značajan incident (članak 66.); 72 sata — početna obavijest s procjenom i pokazateljima kompromitacije (članak 67.); 48 sati do 7 dana — privremeno izvješće ako ga CSIRT zatraži (članak 69.).

30 dana — završno izvješće, i to od dostave početne obavijesti, ne od incidenta (članak 70.). Ako incident u tom trenutku još traje, umjesto završnog izvješća dostavlja se izvješće o napretku, a završno stiže nakon što se incident zaključi (članak 71.). Pružatelji usluga povjerenja imaju stroži rok od 24 sata i za početnu obavijest (članak 68.).

Ne prijavljuje se svaki incident. Značajan je onaj koji ispunjava kriterije iz članaka 59. do 63. Uredbe, a rok od 24 sata teče od trenutka procjene da je riječ o takvom incidentu — što znači da 24-satno dežurstvo nije zakonska obveza, ali pisani postupak procjene jest neizbježan.

Pristup platformi ide kroz NIAS, uz ovlaštenje koje zakonski zastupnik dodjeljuje preko sustava e-Ovlaštenja. Ako platforma nije dostupna, prijava se šalje obrascima e-poštom nadležnom CSIRT-u — obrasci i upute stoje na stranici NCSC-a o prijavi incidenta.

Zašto je to prioritet broj jedan kad već kasnite s mjerama: obveza prijave nastupila je 30 dana od obavijesti o kategorizaciji (članak 37. stavak 4.), dakle jedanaest mjeseci prije roka za mjere. Neprijavljivanje značajnog incidenta zakon svrstava među ozbiljne povrede, a rješava se u danima, ne u mjesecima.

08

Revizija ili samoprocjena tko što smije?

Važni subjekti provode samoprocjenu, ključni subjekti reviziju kibernetičke sigurnosti — a reviziju smiju provesti isključivo pružatelji s nacionalnim sigurnosnim certifikatom iz javnog registra ZSIS-a. Obje se obveze ponavljaju najmanje jednom u dvije godine (članci 34. i 35.).

Samoprocjenu važan subjekt smije provesti sam ili uz vanjskog davatelja usluge (članak 35. stavak 2.) i za nju ne treba nikakav certifikat. Pokaže li rezultat sukladnost, sastavlja se izjava o sukladnosti; ako ne pokaže, sastavlja se plan daljnjeg postupanja. Oboje se dostavlja nadležnom tijelu u osam dana od sastavljanja.

Revizija je zatvoreno tržište i to je za ključne subjekte planska stavka, ne formalnost. Na dan pisanja u registru ZSIS-a stoje četiri certificirana pružatelja:

PružateljBroj certifikataVrijedi do
APICURA CERT d.o.o.NSC-RKS-2026-00131. 3. 2029.
Deloitte d.o.o.NSC-RKS-2026-0028. 4. 2029.
Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske d.o.o.NSC-RKS-2026-00323. 6. 2029.
TÜV NORD Adriatic d.o.o.NSC-RKS-2026-00423. 6. 2029.

Stanje registra na 4. rujna 2026.; popis se mijenja pa ga prije angažmana provjerite na izvoru. Račun je jednostavan: 162 ključnih subjekata, četiri ovlaštena pružatelja i zajednički rok u 2028.

Trošak u oba slučaja snosi subjekt — zakon to izrijekom kaže i za reviziju (članak 34. stavak 7.) i za samoprocjenu (članak 35. stavak 6.), kao i za ciljanu reviziju koju naloži nadzor.

Zato jedno razgraničenje stavljamo ovdje, a ne u sitni tisak: Vi-Di.me nije u registru ZSIS-a i reviziju kibernetičke sigurnosti ne provodi. Ono što radimo je sve ono što se prije revizije mora dogoditi — i o čemu ovisi hoće li nalaz biti izjava o sukladnosti ili plan popravaka.

09

Koji je sljedeći tvrdi rok?

Treća godina od obavijesti o kategorizaciji — za većinu obveznika 4. travnja 2028. Do tada mora biti provedena prva samoprocjena kod važnih odnosno prva revizija kod ključnih subjekata, a zatim se obveza ponavlja najmanje svake dvije godine.

Između dva roka nije prazan hod. NCSC drugu godinu opisuje kao razdoblje unaprjeđivanja mjera kroz lokalno upravljanje rizicima — dakle godišnju procjenu rizika, zatvaranje nedostataka iz plana i dokaze koji se skupljaju usput, a ne u tjednu prije roka.

Za ključne subjekte na to se nadovezuje prvi ciklus redovitog stručnog nadzora, po vremenskoj crti NCSC-a od drugog tromjesečja 2029. Tko krene 2028. tražiti pružatelja, dokumentaciju i dokaze, dočekat će oba roka istovremeno.

Praktično: onaj tko sada kasni gotovo sigurno neće prvu samoprocjenu zaključiti izjavom o sukladnosti nego planom daljnjeg postupanja. To nije poraz — plan je predviđen zakonom. Ali plan koji je već u provedbi i plan napisan dan prije roka nisu isti dokument, a razlika se u nadzoru vidi.

10

Što od ovoga možemo odraditi mi?

Snimku stanja po 13 mjera, plan sanacije s rokovima i vlasnicima, tehničku provedbu, dokaze, edukaciju zaposlenika i pripremu za reviziju. Na Vama ostaju odluke upravljačkog tijela, imenovanja i ovjera dokumenata — njih zakon traži od subjekta i ne mogu se ugovoriti drukčije.

Što ne radimo: ne provodimo reviziju kibernetičke sigurnosti, jer je smiju provesti samo pružatelji upisani u registar ZSIS-a. Ne obećavamo ni provjeru jeste li na popisu obveznika — popisi nisu javni.

Četiri koraka — otvorite korak za detalje

01Snimka stanja po 13 mjera

Prolazimo Prilog II. Uredbe mjeru po mjeru i za svaku bilježimo stanje: provedeno, djelomično ili nije. Uz to javne signale domene i e-pošte, postavke Microsofta 365 odnosno Google Workspacea koje nam odobrite za pregled, stanje sigurnosnih kopija i postoji li pisani postupak za incidente.

Rezultat je dokument s kojeg se plan piše — ne popis proizvoda.

Sigurnosni audit tvrtke →

02Plan s datumima i vlasnicima

Za svaku mjeru: stanje, nositelj, rok i dokaz zatvaranja. To je isti dokument koji članak 85. čita kao mjere poduzete radi sprečavanja ili ublažavanja štete — projektni alat i olakotna okolnost u jednom.

Redoslijed je onaj iz teksta iznad: prvo PiXi i postupak za incidente, pa imenovanja i akt politike, pa popis imovine i osnovna higijena.

03Provedba tehničkih mjera

Identiteti i višefaktorska autentifikacija, zakrpe i uklanjanje suvišnih ovlaštenja, autentikacija domene, zaštita dolazne pošte, sigurnosne kopije s testom obnove i ugovorne odredbe prema dobavljačima IKT usluga.

Radimo fazno i mjerimo prije i poslije, da se pad rizika vidi u brojkama, a ne u obećanju.

ZKS/NIS2 priprema tehničkih kontrola →

04Dokazi, edukacija i priprema za reviziju

Dokumentacija u dva sloja, uz svaku mjeru dokaz — izvoz postavki, zapisnik o testu obnove, politika s datumom. Simulacije phishinga i kratke edukacije pokrivaju ono što mjera 4.11. traži redovito i za sve zaposlenike.

Format slažemo tako da ga samoprocjena ili vanjski pružatelj u trećoj godini može uzeti bez prerade.

Alat ili dobavljač ne donose usklađenost — odgovornost ostaje na subjektu i njegovoj upravi. Za hardverske ključeve i prijavu otpornu na phishing vodič stoji na stranici YubiKey Hrvatska, širi okvir na kibernetičkoj sigurnosti za tvrtke, a što je od ovih aktivnosti bilo prihvatljivo u sufinanciranju razložili smo na NKS bespovratnim sredstvima.

Niste sigurni jeste li uopće obveznik? Popisi nisu javni, pa jedini pouzdan dokaz ostaje obavijest nadležnog tijela. Za brzu orijentaciju po sektoru, veličini i vrsti usluge napravili smo besplatan upitnik: Jeste li obveznik ZKS-a?

Kako se višefaktorska autentifikacija uklapa u mjeru 5.3. i zašto SMS kod nije odgovor, razložili smo posebno: ZKS traži višefaktorsku autentifikaciju.

Zatražite snimku stanja i plan sanacije →

FAQ

Rok nam je istekao — moramo li to nekome prijaviti?

Ne. Zakon ne propisuje ni obvezu prijave kašnjenja ni izvješće o provedbi mjera na isteku prve godine. NCSC to kaže izravno: o provedbi mjera subjekti nisu dužni podnositi službena izvješća, ali od tada nastupa puna odgovornost subjekta. Izostanak obrasca nije amnestija — od tog datuma svaki nadzor, incident ili upit dobavljača zatječe Vas u punoj odgovornosti. (NCSC, Pitanja kategoriziranih subjekata)

Kako izračunati koliko točno kasnimo?

Uzmite datum dostave obavijesti o provedenoj kategorizaciji i dodajte 12 mjeseci — to je Vaš rok iz članka 26. stavka 5. ZKS-a. Za obveznike iz inicijalne kategorizacije od 4. travnja 2025. rok je istekao 4. travnja 2026. Subjekti kategorizirani u kasnijim valovima, primjerice informacijski posrednici i pružatelji usluga upravljanja IKT-om, imaju kasniji datum. Isti datum + 3 godine daje rok za prvu samoprocjenu ili reviziju.

Može li kazna pogoditi direktora osobno?

Da. Uz kaznu za pravnu osobu, članak 101. stavak 2. i članak 102. stavak 2. propisuju novčanu kaznu za fizičku osobu odgovornu za upravljanje mjerama — člana upravljačkog tijela ili čelnika ustanove. Raspon je od 1.000,00 do 6.000,00 eura kod ključnih i od 500,00 do 3.000,00 eura kod važnih subjekata. NCSC potvrđuje da su prekršajno odgovorni i subjekt i imenovana glavna odgovorna osoba.

Znači li svaki incident automatski kaznu?

Ne. NCSC izrijekom navodi da se kibernetički incidenti događaju i sami po sebi ne predstavljaju prekršajnu odgovornost. Kažnjava se propust obveze, ne činjenica napada — primjerice neprijavljivanje značajnog incidenta ili neprovedba mjera, što se utvrđuje tek u izvanrednom stručnom nadzoru. Kod višestruko ponovljenih incidenata iste vrste može se procjenjivati je li uzrok upravo nepoštivanje obveza.

Kada možemo očekivati nadzor?

Ovisi o kategoriji. Ključni subjekti podliježu redovitom stručnom nadzoru najmanje jednom u tri do pet godina (članak 75. stavak 1.), a prvi ciklus se po vremenskoj crti NCSC-a očekuje od drugog tromjesečja 2029. Važni subjekti nemaju redoviti ciklus: nadzor se provodi čim nadležno tijelo raspolaže informacijama o neprovedbi mjera ili neprijavi incidenata (članak 76. stavak 1.). Najava stiže najkasnije pet dana prije, osim kod incidenta ili ozbiljne prijetnje.

Čime dokazujemo da smo usklađeni?

Dokumentacijom u dva sloja: prvi opisuje zahtjeve mjera i način lokalne provedbe, drugi tehnički dio — na kojim sustavima, u kojim prostorima i s kojim odgovornim osobama je mjera provedena. Forma nije propisana, sadržaj jest. Dokumenti moraju imati naznačenog autora i ovjeru imenovane odgovorne osobe, okvir za samoprocjenu ocjenjuje oba sloja, a dokumentacija se čuva deset godina. (NCSC, Pitanja kategoriziranih subjekata)

Moramo li kupovati nove alate i uređaje?

Ne nužno. Uredba propisuje funkcionalne zahtjeve, ne konkretna rješenja — NCSC izrijekom navodi da poseban sigurnosni operativni centar nije obvezan i da je dio subjekata već u potpunosti usklađen, dok će dio morati dodatno ulagati. Ali obvezna mjera za Vašu razinu ne može se zatvoriti prihvaćanjem rizika: prihvaćanje vrijedi za preostali rizik, ne za izostanak propisane mjere.

Koji nam je sljedeći tvrdi rok?

Treća godina od obavijesti o kategorizaciji — za većinu obveznika 4. travnja 2028. Do tada mora biti provedena prva samoprocjena kod važnih odnosno prva revizija kibernetičke sigurnosti kod ključnih subjekata, a zatim se ponavlja najmanje svake dvije godine. Izjava o sukladnosti ili plan daljnjeg postupanja dostavlja se nadležnom tijelu u roku od osam dana od sastavljanja, a trošak snosi subjekt.

ZKSNIS2usklađenostNCSCPiXikaznenadzorsamoprocjena
SIGURNOSNI AUDIT

Trebate provjeru rizika?

Napravimo početni audit domene, emaila, Microsoft 365 ili Google Workspace postavki, backupa i incident procedure. Dobivate jasan prioritet što prvo popraviti.

POVEZANI ČLANCI

SIGURNOST

ZKS traži višefaktorsku autentifikaciju. Evo zašto SMS kod nije odgovor — a hardverski ključ jest

Obveznici Zakona o kibernetičkoj sigurnosti moraju među mjerama upravljanja rizicima imati i višefaktorsku autentifikaciju — to piše u NIS2 direktivi koju zakon prenosi. Ali postoji detalj koji većina rasprava preskače: napadači danas rutinski zaobilaze SMS kodove i aplikacijske kodove alatima koji presreću cijelu sesiju. Mjera koja se da zaobići u pet minuta nije mjera. Prolazimo što zakon točno traži, gdje naslijeđena MFA pada i kako izgleda uvođenje koje se pred nadzorom može dokazati.

Čitaj više
SIGURNOST

Kibernetička sigurnost za tvrtke u Hrvatskoj 2026: lekcije iz aktualnih napada

Aktualni incidenti u Hrvatskoj pokazuju isti obrazac: phishing, curenje podataka, kompromitirane aplikacije i potrebu za jasnom procedurom prije nego šteta nastane.

Čitaj više
SIGURNOST

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024): što tvrtke u Hrvatskoj moraju znati

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti nije samo tema za velike sustave. Objašnjavamo što NN 14/2024 i NIS2 znače za hrvatske tvrtke, kako se radi prvi audit i zašto je email sigurnost praktičan početak.

Čitaj više
SIGURNOST

DORA, NIS2 i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti: što financijske tvrtke i ICT dobavljači moraju znati

DORA nije isto što i ZKS/NIS2 i ne vrijedi automatski za svaku tvrtku. Objašnjavamo što DORA znači za financijski sektor, ICT dobavljače i tehničku pripremu kontrola u Hrvatskoj.

Čitaj više